Zimski dani donose ljepotu, ali i brojne zdravstvene rizike. Niske temperature, led i snijeg povećavaju opasnost od povreda, pogoršanja hroničnih bolesti i akutnih stanja poput hipotermije i respiratornih infekcija. Posebno su ugrožene starije osobe, hronični bolesnici, srčani i plućni pacijenti, dijabetičari i osobe sa smanjenom pokretljivošću.
Želimo vas podsjetiti na najvažnije mjere zaštite.
1. Čuvajte tjelesnu toplotu
- Nosite više slojeva odjeće, po mogućnosti od prirodnih materijala.
- Obavezno zaštitite glavu, vrat, šake i stopala – najveći gubitak toplote je upravo na tim dijelovima tijela.
- Obuća treba biti neklizajuća, topla i, po mogućnosti, vodootporna.
- Izbjegavajte boravak na hladnoći duže nego što je potrebno.
Starije osobe često slabije osjećaju hladnoću, pa mogu kasno primijetiti da su pothlađene.
2. Oprez na ledu – spriječite padove i prelome
Padovi na poledici su jedan od najčešćih uzroka teških povreda zimi.
- Hodajte polako, sitnim koracima, blago savijenih koljena.
- Izbjegavajte ruke u džepovima – koristite ih za ravnotežu.
- Ako je moguće, koristite štap, rukohvat ili pomoć druge osobe.
- Starijim i slabije pokretnim osobama preporučuje se da ne izlaze same kada je poledica.
3. Hladnoća i hronične bolesti – dodatni oprez
Niske temperature su veliki stres za organizam.
- Kod srčanih bolesnika hladnoća može izazvati povišenje krvnog pritiska, stezanje u grudima i aritmije.
- Kod plućnih bolesnika povećava se rizik od otežanog disanja i infekcija.
- Dijabetičari treba da redovno kontrolišu šećer u krvi, jer hladnoća može uticati na cirkulaciju.
Terapiju uzimajte redovno, a bez savjeta ljekara je nemojte mijenjati.
4. Sigurno i zdravo u zatvorenom prostoru
- Prostorije treba redovno provjetravati, ali kratko i intenzivno.
- Održavajte temperaturu u stanu između 20 i 22°C.
- Pazite na sigurnu upotrebu grijalica kako bi se spriječili požari i trovanja ugljen-monoksidom.
- Pijte dovoljno tečnosti – osjećaj žeđi je zimi slabiji, ali je dehidracija česta.
5. Ishrana i kretanje jačaju otpornost
- Jedite tople, nutritivno bogate obroke (supe, variva, povrće, voće).
- Unosite dovoljno vitamina i proteina.
- Održavajte laganu fizičku aktivnost u kući – kratke vježbe, istezanje i šetnja po ravnoj podlozi pomažu cirkulaciji i ravnoteži.
6. Kada se odmah javiti ljekaru?
Potražite medicinsku pomoć ako se pojave:
- izražena malaksalost, drhtavica, konfuzija
- bol u grudima, otežano disanje
- nagli porast krvnog pritiska
- pad, udarac u glavu ili bol u kuku i kičmi
- promrzline (blijeda, utrnula ili bolna koža)
Zima ne mora biti period bolesti i povreda, ako joj pristupimo odgovorno. Briga o sebi, dodatna pažnja prema starijim i bolesnim članovima porodice i pravovremeni pregledi najbolja su zaštita.
